Koronarna bolest je suženje unutarnjeg promjera koronarnih arterija uzrokovano taloženjem plaka. Plak nastaje zbog dugotrajnog oštećenja arterija kemijskim (kolesterol, šećerna bolest, pušenje) i mehaničkim čimbenicima (arterijska hipertenzija), što dovodi do upalnog procesa i nakupljanja masti. S vremenom, kako taj proces napreduje, plak raste i smanjuje se protok krvi kroz koronarnu arteriju.
Krvna žila sužena aterosklerotskim plakom ne može opskrbiti srčani mišić dovoljnom količinom kisika, osobito u slučaju povećane potražnje za kisikom, primjerice prilikom tjelesnog opterećenja ili stresa. To se kod bolesnika očituje kao tupa bol u području srca, a takvo se stanje naziva angina pektoris.
Srčanom mišiću koji nije dovoljno opskrbljen kisikom slabi funkcija, što može uzrokovati srčano zatajenje. U slučaju otkidanja dijela plaka nastaje ugrušak koji u potpunosti prekida protok krvi, što dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića. Dolazi do srčanog udara, odnosno akutnog infarkta miokarda koji može uzrokovati brojne komplikacije, a često i smrt.