Infarkt miokarda ili srčani udar je nekroza (odumiranje) dijela srčanog mišića zbog potpunog prestanka dotoka krvi u zahvaćeni dio srčanog mišića. Jedan je od najčešćih uzroka smrti u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Smrtnost aktualnog infarkta miokarda iznosi oko 30 %, a od toga polovina smrti nastupi tijekom prvog sata, prije dolaska bolesnika u bolnicu. Uzrok ove iznenadne smrti su zloćudni poremećaji srčanog ritma.
Akutni infarkt miokarda češće pogađa muškarce nego žene, a poslije ulaska žena u klimaks, rizik od nastanka bolesti se izjednačava. Prisutniji je kod ljudi starijih od 40 godina.
Treba napomenuti da se srčani mišić ne hrani krvlju iz svojih šupljina, nego preko dviju koronarnih arterija, lijeve i desne koje se odvajaju odmah na početku aorte. One poput krune okružuju srce – zato se i zovu koronarne arterije, granaju se po vanjskoj površini srca, „zaranjaju“ u srčani mišić i dovode mu kisik i hranjive tvari.
Uzroci
Infarkt miokarda najčešće uzrokuje aterosklerotski plak koji se izboči u lumen krvne žile i na taj način smanjuje protok krvi kroz žilu te fini neturbulentni tok krvi pretvara u vrtložni – turbulentni tok.
Aterosklerotski plak je najčešći, ali ne i jedini uzrok nastanka infarkta. Viđa se, doduše rjeđe, da to uzrokuje krvlju doplavljeni tromb (ugrušak), prirođena abnormalnost ili spazam (grč) anatomski zdrave krvne žile. Odumrli dio srčanog mišića zamjenjuje vezivno tkivo koje nema svojstva mišića te time srce kao cjelina gubi na svojoj snazi i funkcionalnosti.
Simptomi
Prilikom infarkta miokarda javi se žestoka i dugotrajna bol (obično traje dulje od 20 minuta) iza prsne kosti koja se može širiti u ruke (osobito lijevu), vrat, donju vilicu ili zube donje vilice. Opće stanje bolesnika jače je poremećeno (opća slabost, hladan znoj, zaduha, strah od bliske smrti).
Ponekad (kada je infarktom zahvaćena donja stjenka lijeve klijetke) dominiraju simptomi koji sliče na probavne smetnje (bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina, povraćanje).
Treba naglasiti da dio bolesnika ima bezbolne (nijeme) infarkte – češće su to osobe koje konzumiraju znatne količine alkohola i osobe oboljele od šećerne bolesti. Razlog odsustva boli je oštećenje živca koji bol prenosi od srca do mozga. Opasniji je po život zbog nedostatka upozoravajućeg bola i nepoduzimanja potrebnih mjera liječenja.
Prva pomoć
- Bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dozvolite mu hodanje niti ikakvo naprezanje.
- Tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg usitnite i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju – Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.
- Pozovite hitnu medicinsku pomoć ili prevezite bolesnika što prije u bolnicu.
- Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja.
Liječenje
Liječenje infarkta miokarda sastoji se od tri faze – hitne intervencije, stabilizacije stanja pacijenta i rehabilitacije.
Liječenje infarkta srca (srčanog udara) je hitna i složena medicinska procedura koja se mora provesti u najkraćem mogućem roku kako bi se spasio život pacijenta i smanjilo oštećenje srčanog mišića. Cilj liječenja je što prije otvoriti začepljenu koronarnu arteriju.
Kada se pacijentu dijagnosticira srčani udar, hitno se primjenjuju medicinske mjere za smanjenje oštećenja srčanog mišića i sprječavanje smrti. To uključuje primjenu kisika, nitrata, analgetika, antitrombotika i u pravilu intervenciju na srčanim krvnim žilama (najčešće sa ugradnjom stentova).
Nakon hitne intervencije pacijent se prebacuje na intenzivnu njegu gdje se nastavlja s liječenjem i praćenjem stanja pacijenta. Kod stabilizacije stanja pacijenta primjenjuju lijekovi koji smanjuju daljnje oštećenje srčanog mišića i održavaju srčane krvne žile prohodnima.
Kada je pacijent stabiliziran, prelazi se na rehabilitaciju kako bi se poboljšalo stanje srčanog mišića i spriječilo ponavljanje srčanog udara.
Prevencija
- zdrava prehrana – puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i niskomasnih proteina poput piletine i ribe
- redovito vježbanje– preporučuje se najmanje 30 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti pet puta tjedno
- kontrola krvnog tlaka i razinue kolesterola
- prestanak pušenja– pušenje je jedan od najvećih faktora rizika za srčani udar.
- smanjenje stresa – primjerice kroz meditaciju, jogu, tjelovježbu ili druženje s prijateljima
- kontrola dijabetesa – važno je redovito kontrolirati razinu šećera u krvi kako bi se smanjio rizik od srčanog udara