Za povišene masnoće u krvi uobičajeni naziv je hiperlipidemija. Kada se govori o masnoćama u krvi tada se misli na kolesterol i na trigliceride.
Masnoće u krv dolaze iz dva izvora. Jedan izvor je masnoća iz hrane koja se apsorbira putem probavnog sustava. Drugi izvor je sinteza ili stvaranje masnoća u jetri.
Kolesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Bez kolesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Riječ je o tvari koja je sastojak svake stanice tijela (stanične membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu kolesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Kolesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, poglavito masti.
Osim ukupnog kolesterola i triglicerida u krvi se određuje i LDL i HDL kolesterol. HDL kolesterol (engl. High Density Lipoprotein) još se naziva “zaštitni” kolesterol, a LDL kolesterol (engl. Low Density Lipoprotein) još se naziva loši kolesterol. HDL ili tzv. zaštitni kolesterol ima zadaću skupljanje čestica LDL kolesterola prije nego ih pokupe “stanice čistači”. Potom ih prenese natrag u jetru u obliku HDL kolesterola gdje se miješaju sa žuči i izlučuju putem crijeva.
Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim stanicama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih pričuva, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgrađeni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu – glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast.
Optimalne vrijednosti
| Ukupni kolesterol | 5,0 mmol/L ili manje |
| LDL kolesterol | 3,0 mmol/L ili manje |
| HDL kolesterol | 1,0 mmol/L ili više za muškarce1,2 mmol/L ili više za žene |
| trigliceridi | 1,7 mmol/L ili manje |
Povišeni kolesterol i trigliceridi u krvi predstavljaju opasnost za nastajanje sljedećih bolesti:
- ateroskleroza,
- dijabetes,
- hipotireoidizam,
- zatajenje bubrega,
- kardiovaskularne bolesti (angina pektoris, srčani udar).
Simptomi
Mogu se pojaviti sljedeći simptomi koji ukazuju da nešto nije u redu s razinom masnoća u krvi te da je čovjek u rizičnoj skupini za nastajanje srčanog ili moždanog udara:
- bol u prsima,
- vrtoglavica,
- malaksalost,
- pojačano znojenje,
- gubitak ravnoteže,
- mučnina i povraćanje,
- nesvjestica,
- zbunjenost,
- zamagljen vid,
- trnjenje u rukama i nogama
Dijagnostika
– laboratorijske pretrage krvi
Liječenje
* Kod bolesnika s procijenjenim niskim ili umjerenim kardiovaskularnim rizikom, temelj liječenja prvenstveno predstavlja promjena životnih navika (dijeta, umjerena fizička aktivnost) uz redovitu kontrolu koncentracija masnoća u krvi
* kod osoba sa procijenjenim visokim i vrlo visokim rizikom, uz gore navedene nefarmakološke mjere, prepoučuje i farmakološko liječenje (najčešće statini)