Hipertenzija ili povišen krvni tlak je ozbiljno zdravstveno stanje koje znatno povećava rizik za razvoj srčanih, bubrežnih i drugih bolesti
Hipertenzija je stanje povećanog pritiska krvi na stijenke krvnih žila (arterija). Taj pritisak – krvni tlak – ovisi o količini krvi koja protječe žilama radom srca, kao i otporu protoku krvi koji može biti prisutan u žilama. Drugim riječima, krvni tlak će biti viši ukoliko je volumen krvi veći (srce jače radi i izbacuje veću količinu krvi svakim otkucajem) te što su krvne žile uže.
Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije (tlak pri otkucaju srca). Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara (tlak između otkucaja srca).
Primarna ili esencijalna hipertenzija
Primarna ili esencijalna hipertenzija je hipertenzija nepoznatog uzroka ( 90 do 95% slučajeva hipertenzije).
Sekundarna hipertenzija
Sekundarna hipertenzija izazvana je nekom drugom bolešću (5-10% slučajeva hipertenzije). Stanja i bolesti koje dovode do sekundarne hipertenzije su:
- bubrežne bolesti (kronična bubrežna bolest, akutni glomerulonefritis, stenoza bubrežne arterije, tumori) – bubrezi izrazito važni za regulaciju volumena tekućine u tijelu, a time i krvnog tlaka
- hormonske promjene (trudnoća, primjena oralnih kontraceptiva)
- endokrinološke bolesti (hipotireoza, hipertireoza, akromegalija, Cushingov sindrom primarni aldosteronizam, urođena adrenalna hiperplazija, feokromocitom)
- kardiovaskularne bolesti (bolesti krvožilnog sustava) – prvenstveno ateroskleroza
- neurološki poremećaji (npr. stres, apneja u snu)
Klinički tijek hipertenzije može biti dobroćudan i zloćudan.
Obično se radi o dobroćudnom tijeku gdje se tlak drži pod kontrolom lijekovima i promjenom životnih navika.
U oko 5% osoba nastane naglo povišenje tlaka koje bez potrebnog liječenja završava smrću unutar jedne do dvije godine. Takav se oblik bolesti naziva ubrzanom ili malignom (zloćudnom) hipertenzijom, a karakteriziran je povišenjem sistoličkog krvnog tlaka iznad 180 mmHg ili dijastoličkog tlaka iznad 120 mmHg, kao i oštećenjem organa poput zatajenja srca, bubrega ili krvarenja u mrežnici oka. Maligna hipertenzija češća je u muškaraca, može se javiti u osoba s normalnim krvnim tlakom, iako uglavnom obolijevaju osobe s postojećom hipertenzijom.
Klasifikacija krvnog tlaka
| SISTOLIČKI TLAK (gornji) | DIJASTOLIČKI TLAK (donji) | |
| OPTIMALAN KRVNI TLAK | <120 | <80 |
| NORMALAN KRVNI TLAK | 120-129 | 80-84 |
| VISOKO NORMALAN | 130-139 | 85-89 |
| BLAGA HIPERTENZIJA | 140-159 | 90-99 |
| UMJERENA HIPERTENZIJA | 160-179 | 100-109 |
| TEŠKA HIPERTENZIJA | ≥180 | ≥110 |
| IZOLIRANA SISTOLIČKA HIPERTENZIJA | ≥140 | <90 |
Hipertenzivna kriza
Hipertenzivna kriza je stanje akutnog i produženog povećanja krvnog tlaka na vrlo visoke vrijednosti (sistolički tlak veći od 180 mmHg ili dijastolički tlak veći od 120 mmHg). Do razvoja hipertenzivne krize može dovesti neredovito uzimanje lijekova ili neodgovarajuća terapija propisana za prethodno dijagnosticiranu hipertenziju. Simptomi koji se javljaju kod pacijenata, uz porast sistoličkog i dijastoličkog tlaka, uključuju:
- jaku glavobolju
- poteškoće pri disanju
- krvarenje iz nosa
- edem (oticanje) nogu
- bol u prsima
- mučnina i povraćanje
Dijagnostika
Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.
Posljedica hipertenzije je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.
Simptomi
Povišeni krvni tkal je tiha i podmukla bolest, često bez simptoma. Često se otkrije tek kad se jave oštećenja nekih organa. Simptomi su sljedeći:
* glavobolja (ponekad); * umor; * smetenost; * promjene vida; * mučnina;* povraćanje; * anksioznost; * pretjerano znojenje; * bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja; * drhtanje mišića; * bolovi slični angini pektoris: bolovi u prsnom košu; * povećana slezena; * krvarenje iz nosa; * osjećaj lupanja srca; * zvukovi/zujanje u ušima.
Liječenje
Osnovni cilj liječenja krvnog tlaka je snižavanje povišenih vrijednosti krvnog tlaka, prevencija komplikacija, smanjenje invalidnosti i produljenje života. Liječenje hipertenzije uključuje lijekove na recept, ali i promjene životnih navika. Ako se stanje povišenog tlaka ne liječi, to može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući srčani i moždani udar.
Vrsta lijeka s kojim se započinje liječenje ovisi o visini krvnog tlaka, dobi pacijenta, pridruženim komplikacijama i drugim zdravstvenim stanjima kao što mogu biti šećerna bolest, stanje nakon infarkta… Najvažnije je u početku liječenja biti strpljiv te uporan u pronalaženju pravog lijeka kao i prave doze. Nekim lijekovima treba duže da se suprotstave bolesti te postupno dovedu do normalne razine tlaka.
Samopomoć
* HRANITE SE PRAVILNO ZA VAŠE SRCE
* PRESTANITE PUŠITI
* SVAKODNEVNO SE BAVITE TJELESNOM AKTIVNOŠĆU
* SMANJITE PREKOMJERNU TJELESNU TEŽINU
Strogo se pridržavajte uputa koje Vam je dao liječnik i ne zaboravite redovito uzimati lijekove koje Vam je preporučio!