Nesanica (insomnia) je subjektivna percepcija nedostatne kvalitete i kvantitete spavanja te je najčešći poremećaj spavanja, stoga je vrlo važno prepoznati koji su simptomi nesanice prisutni te pravovremeno započeti liječenje.
Uzroci
– stres
– tjeskoba
– depresija
– zdravstvene tegobe
– promjene u okruženju ili u rasporedu rada
– loše navike spavanja
– lijekovi
– starija životna dob
Simptomi
* problemi usnivanja (produljeno vrijeme usnivanja)
* rano jutarnje buđenje
* učestalo buđenje noću (fragmentirano, diskontinuirano spavanje)
* jutarnji umor
* kombinacija navedenog
* opća psihomotorna usporenost, emocionalna labilnost, pojačana iritabilnost, nizak prag tolerancije, frustracija može uzrokovati narušavanje obiteljskih i širih socijalnih i relacija
* smetnje pamćenja, koncentracije, pažnje, slabiji radni učinak i smetnje učenja
* oslabljeni refleksi – veći rizik prometnih udesa
* osobe s dugogodišnjom nesanicom često imaju povišen krvni tlak te sukladno tome i rizik vaskularnih incidenata, što upućuje da osobe s insomnijom kraće žive, iako taj odnos nije tako jasan kao u drugih poremećaja spavanja (npr. sindrom apneje u spavanju).
Dijagnostika
U procjeni kvalitete i količine sna pacijenta liječnik se služi razgovorom sa pacijentom odnosno partnerom. Od pomoći može biti i “dnevnik spavanja” u koji pacijent redovito opisuje karakteristike spavanja.
Liječenje
– nemedikamentozno: higijena spavanja, bihevioralne-kognitivne tehnike
– medikamentozno: najčešće psihofarmaci iz reda benzodiazepina, ponekad i antidepresivi te u kraćem periodu i manjim dozama antihistaminici i antipsihotici