Multipla skleroza (MS) kronična je bolest koja zahvaća središnji živčani sustav (mozak, kralježničnu moždinu i vidne živce), a točan uzrok njezina nastanka nije poznat. Multiplu sklerozu ubrajamo među autoimune bolesti, tj. bolesti kod kojih dolazi do neodgovarajuće reakcije imunosnog sustava na određene sastavnice vlastita tijela.
Mozak i leđna moždina, koji zajedno tvore središnji živčani sustav (SŽS), šalju poruke koje putuju između mozga i drugih dijelova tijela. Zahvaljujući tim porukama možete se kretati, misliti i koristiti osjetila.
Kod MS-a neodgovarajuća reakcija imunosnog sustava uzrokuje upalu koja dovodi do oštećenja mijelina (pretežno masne tvari koja obavija i štiti vlakna živčanih stanica), samih živčanih stanica te stanica koje proizvode mijelin. Oštećenje mijelinske ovojnice (demijelinizacija) usporava ili blokira prijenos signala živčanim vlaknom.
Uzroci
Uzrok bolesti je nepoznat. Smatra se da je uzrokuje kombinacija djelovanja više čimbenika kao što su genetska predispozija, utjecaj okoliša, prehrana, nedostatak vitamina D, stres te infekcija Epstein Barr virusom u djetinjstvu.
Simptomi
Kod multiple skleroze upalne se promjene javljaju u različitim dijelovima središnjeg živčanog sustava i u različitim vremenskim intervalima, zbog čega bolest kod iste osobe može uzrokovati različite manifestacije različitih težina. Dakle, simptomi koje bolest uzrokuje ovise o lokaciji i veličini upalnih promjena te zadacima koje zahvaćeno područje izvršava. Naziva se i „bolest s tisuću lica”.
– poremećaji vida
– poteškoće s hodanjem
– osjetilne promjene (npr. mravinjanje, trnci, utrnulost)
– slabost ekstremiteta (npr. polovice tijela ili obje noge), ukočenost ekstremiteta, mišićni grčevi
– poremećaji ravnoteže
– bol
– umor
– nevoljno drhtanje
– poremećaji rada mokraćnog mjehura i/ili crijeva
– poremećaji seksualnosti
– poteškoće s govorom
– poteškoće s gutanjem
– poteškoće s pamćenjem i razmišljanjem
– promjene raspoloženja
Tijek bolesti
Najčešće prve manifestacije bolesti su: optički neuritis (oslabljen vid na jednom, rjeđe na oba oka, bol pri pokretanju očne jabučice te često kriva percepcija boje; npr. crvena se vidi kao ružičasta i sl.) utrnulost jednog ili više ekstremiteta, dvoslike, smetnje ravnoteže, motorike, mokrenja.
Ta prva manifestacija bolesti naziva se CIS (Klinički izolirani sindrom). Ponovna pojava simptoma naziva se relaps. Oblik bolesti koji karakterizira izmjena pogoršanja bolesti i oporavka tegoba naziva se relapsno remitirajući oblik i od njega boluje 85 do 90% bolesnika. Što je kraći period između relapsa (ponovne pojave tegoba) to je prognoza bolesti ozbiljnjija.
Relapsno remitirajuća MS može prijeći u sekundarnu progresivnu MS kada dolazi do postupnog polaganog razvoja invalidnosti. Za razliku od sekundarne progresivne MS, primarnu progresivnu MS karakterizira postupna progresija tegoba bez perioda oporavka.
Dijagnostika
Dijagnoza MS postavlja se na temelju pretraga magnetske rezonance, (vide se područja upale i oštećenja) analize likvora (tekućine koja obavija mozak i leđnu moždinu) te vidnih evociranih potencijala (otkriva oštećenje vidnog živca).
Liječenje
Iako ne postoji lijek kojim se može izliječiti MS, postoje lijekovi kojima se mogu ublažiti tegobe, ponekad spriječiti ili bar odgoditi pogoršanje bolesti za 20 do 30 godina te je potrebno što prije započeti liječenje.
Akutna faza bolesti liječi se visokim dozama steroida nekoliko dana dok se ne povuku simptomi. Kod bolesnika kod kojih kortikosteroidi ne pokažu učinkovitost treba učiniti plazmaferezu (izmjena krvne plazme).
Nakon smirivanja akutne faze potrebno je započeti preventivno liječenje imunomodulatorima. Oni su pokazali dobar učinak u smanjenju relapsa bolesti kod oboljelih od relapsno remitirajuće MS.
Uz lijekove kojima se nastoji utjecati na samu bolest koriste se i lijekovi za liječenje neuropatske boli, tremora, umora, urgentne inkontinencije, depresije. Preporučeno je svakodnevno uzimanje vitamina D, trajna fizikalna terapija uz pomoć fizioterapeuta te umjerena tjelesna aktivnost (plivanje, joga) pomažu u ublažavanju tegoba.
MS je bolest koja može uzrokovati ozbiljne zdravstvene teškoće. No ranim postavljanjem dijagnoze i početkom liječenja u značajnoj mjeri može se poboljšati kvaliteta života oboljelih.