Moždani udar je najčešća cerebrovaskularna bolest. U Hrvatskoj (kao i u Europi i svijetu) moždani udar drugi je uzrok smrti i prvi uzrok invaliditeta. U Hrvatskoj 10% umrlih stanovnika zapravao umire od moždanog udara. Osnova velike većine poremećaja cirkulacije je aterosklerotska bolest žila.
Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stjenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stjenke krvne žile.
Moždani udar se definira kao naglo nastali fokalni neurološki deficit uzrokovan cerebrovaskularnom bolešću koji traje duže od 60 minuta. Ovisno o mehanizmu nastanka, moždani udar se može klasificirati u dvije grupe:
- akutni ishemijski moždani udar koji je znatno češći, a nastaje kao posljedica okluzije (zatvaranja) krvne žile trombom ili embolusom
- akutni hemoragijski moždani udar koji nastaje kao posljedica rupture (pucanja) krvne žile sa nakupljanjem krvi u moždanom parenhimu ili u subarahnoidalnom prostoru.
Prema razvoju bolesti akutni moždani udar dijeli se na:
- tranzitorna ishemijska ataka (TIA), predstavlja kratku epizodu neurološke disfunkcije, koja traje manje od 60 minuta, uzrokovana ishemijom (nedovoljnom količinom krvi) pojedinih dijelova mozga, a neurološki deficit se potpuno povlači (reverzibilan),
- inzult u razvoju – kod koga se neurološki deficit razvija unutar nekoliko sati, rjeđe 2–3 dana, sa pogoršanjem kliničke slike,
- kompletan inzult – brz razvoj neurološkog deficita koji ostaje stabilan danima, tjednima ili stalni
- reverzibilni ishemijski neurološki deficit (RIND) – neurološki deficit se oporavlja unutar 2–3 tjedna.
Faktori rizika
Faktori rizika za nastanak moždanog udara su ujedno i faktori rizika za aterosklerozu. Mogu se podijeliti na faktore na koje se može utjecati i na faktore na koje se ne može utjecati.
Faktori rizika na koje se ne može uticati:
- starost (CVI raste sa godinama starosti),
- spol (muškarci češće obolijevaju, ali je smrtost kod žena veća),
- rasna i etička pripadnost (pripadnici crne rase pokazali su gotovo dva puta veću učestalost)
- naslijeđe
Faktori rizika na koje se može uticati:
- srčana aritmija,
- diabetes melitus,
- prekomjerno konzumiranje alkohola,
- hiperkoagulabilna stanja,
- hiperlipidemija,
- hipertenzija,
- pušenje,
- valvularne srčane greške,
- vaskulitisi itd.
Simptomi
Simptomi moždanog udara ovise o području koje opskrbljuje zahvaćene krvne žile, a najčešći su:
- Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruku ili nogu, posebno na jednoj strani tijela
- Poremećaji govora: poteškoće u izgovoru i razumijevanju riječi, potpuna nemogućnost izgovora i/ili poteškoće u govoru ili potpuno nerazumijevanje
- Iznenadno zamućenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili polovici vidnog polja
- Iznenadna jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
- Gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezan s drugim simptomima
- omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi, povezani s drugim simptomima
Prevencija
Primarna prevencija primjenjuje se kod osoba koje nisu imale nikakve naznake moždanog udara. U toj prevenciji ponajprije je važna promjena životnog stila.
Sekundarna prevencija ubraja i kiruršku terapiju. Ako se dopplerom ustanovi da je krvna žila u vratu sužena više od 70 posto, onda se ona mora operirati jer su istraživanja pokazala da mnogo bolju prognozu imaju osobe koje su operirane od onih koji su dobivali samo lijekove.
* Kontrola krvnog tlaka
* Kontrola masnoća u krvi
* Kontrola šećera u krvi
* Prestanak pušenja
* Redovito vježbanje
* Reguliranje tjelesne težine
* Zdrava prehrana
Ukoliko se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara odmah izvjestite svog liječnika. Moždani udar ima povoljniji terapijski ishod ukoliko se započinje liječiti u prvih 3 do 6 sati od početnog događanja.
Liječenje
Izgubljeno vrijeme znači i izgubljene moždane funkcije!
LIJEČENJE JE MOGUĆE AKO SE REAGIRA ODMAH! Kod ishemijskoga moždanog udara oštećenje mozga može se spriječiti lijekovima koji mogu razbiti ugrušak (tromboliza) u mozgu te obnoviti protok krvi, pod uvjetom da pacijent na vrijeme stigne u bolnicu. Terapija se može primijeniti unutar prva 3 do 4,5 sata od nastanka ishemijskoga moždanog udara.
Ako se jave tegobe sa sumnjom na moždani udar, važno je što hitnije javiti se liječniku kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mjere, stoga je važno znati prepoznati simptome bolesti te odmah reagirati i potražiti liječničku pomoć. Ako liječenje započne pravodobno (što ranije, najbolje prva 3-4 sata), takva se stanja mogu izliječiti.
Nakon moždanog udara, od posebne je važnosti što ranije započeti rehabilitaciju, kako bi se spriječio invaliditet!