Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je trajno suženje dišnih putova uzrokovano emfizemom ili kroničnim bronhitisom.
Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu. Prvi znakovi bolesti najčešće se javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Češće obolijevaju muškarci, no razlika se smanjuje zbog porasta broja pušača među ženama. Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja) u kombinaciji s genetskom predispozicijom te preosjetljivosti dišnih puteva. U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća. Dugotrajna astma također povećava rizik za nastanak KOPB-a.
Simptomi
Najčešći simptomi KOPB-a su:
* kašalj
* osjećaj nedostatka zraka /zaduha
* iskašljavanje
Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Kod dijela bolesnika bolest se razvija i bez kašlja. Zaduha (osjećaj nedostatka zraka) postepeno napreduje. Prvo se javlja prilikom napora, a kasnije, u težim stadijima bolesti i prilikom obavljanja najjednostavnijih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, priprema hrane) pa čak i u mirovanju. Mogu se pojaviti i brojni drugi simptomi poput piskanja u prsima i osjećaja umora. Oboljeli su podložni čestim upalama pluća koje dodatno otežavaju disanje i čest su razlog hospitalizacije.
Za KOPB su karakteristična razdoblja pogoršanja koja se javljaju u različitim vremenskim razmacima, izrazito pogoršavaju plućnu funkciju i uzrokuju znatnije smanjenje kvalitete života. Iako počinje u plućima, KOPB s vremenom prelazi u sistemsku bolest u kojoj su zahvaćeni i drugi organi.
Dijagnostika
Dijagnoza KOPB-a se u velikog broja bolesnika ne postavlja pravovremeno. Bolesnici se s vremenom navikavaju na kašalj i smanjenu toleranciju napora te traže liječničku pomoć kad je bolest već uznapredovala.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije. Glavni dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze temelji se na nalazima spirometrije. Spirometrija je bezbolna pretraga kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (forsirani vitalni kapacitet, tj. ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Smanjeni omjer FEV1 i FVC pokazatelj je smanjene prohodnosti dišnog sustava (opstrukcije).
Prevencija
Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Važno je i ne izlagati se onečišćenom zraku, štetnim tvarima na radnom mjestu, ali i biti tjelesno aktivan svakodnevno.
Za osobe oboljele od KOPB-a važno je cijepljenje protiv upale pluća (pneumokoka) i gripe te redovite kontrole kod liječnika te ispravno uzimanje propisanih lijekova.
Liječenje
Liječenje ovisi o težini kliničke slike, a cilj je ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu života. Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako smanjuje napredovanje bolesti.
Osnovni lijekovi u liječenju KOPB-a su bronhodilatatori, odnosno lijekovi koji dovode do širenja dišnih putova. Postoje dvije vrste bronhodilatatora: oni kratkog i brzog djelovanja, koji se uzimaju po potrebi, te bronhodilatatori dugog djelovanja, koji se uzimaju redovno u propisanoj dozi od strane liječnika. Protuupalni lijekovi iz grupe inhalacijskih kortikosteroida se preporučuju samo u liječenju težih oblika bolesti. Danas nam na raspolaganju stoje brojne kombinacije lijekova (npr. inhalacijskih kortikosteroida i bronhodilatatora) koje zapravo predstavljaju “dva lijeka u jednom”.