Hepatitis C je upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa C (HCV). Postoji više različitih genotipova virusa, među kojima su glavni: genotip 1 (podtip a i b), 2, 3, 4, 5 i 6.
Hrvatska spada u zemlje s malom stopom hepatitisa C; procjenjuje se da je u Hrvatskoj zaraženo oko 40.000 osoba.
Prijenos
Hepatitis C se prvenstveno prenosi kontaktom s krvlju zaražene osobe (unosom zaražene krvi u krvotok). U rjeđim slučajevima može doći do prijenosa spolnim putem, prilikom nezaštićenih spolnih odnosa koji uključuju krvarenja, te tijekom poroda.
Simptomi
Oko 80 % zaraženih osoba ne razvija nikakve simptome. Oni koji su u akutnoj fazi mogu razviti visoku temperaturu, umor, smanjeni apetit, mučninu, povraćanje, bol u trbuhu, tamnu boju urina, svijetlu stolicu, bol u zglobovima te žuticu.
Posljedice
Hepatitis C ne zahtijeva u svim slučajevima liječenje jer u oko 15-25 % zaraženih osoba imunološki sustav sam razriješi infekciju, tj. virus se očisti iz tijela bez liječenja te kod takvih osoba ne dođe do kronične infekcije.
Kod ostalih 55–85 % se razvija kronična infekcija i upala jetre koja kod 15-30 % slučajeva dovodi do oštećenja jetre (ciroza) tijekom 20 godina te može dovesti do raka i zatajenja jetre. U težim je situacijama potrebna transplantacija jetre.
Liječenje
U slučajevima kad je potrebno liječenje kroničnog hepatitisa C, njime se nastoji iskorijeniti virus iz organizma. Genotip utječe na odabir terapije, predviđanje odgovora na liječenje i dužinu liječenja. Osobe s različitim genotipovima različito reagiraju na liječenje, pri čemu neki reagiraju uspješnije od drugih. Liječenje često uključuje kombinaciju pegiliranog interferona i ribavirina. Sve se češće koriste izravnodjelujući antivirusni lijekovi sa i bez interferona, koji su se pokazali učinkovitijima; trajanje liječenja je njihovom upotrebom skraćeno i imaju manje nuspojava, ali im je cijena visoka te nisu svima dostupni.
Prevencija
Ne postoji cjepivo protiv hepatitisa C. Zbog toga je potrebno smanjiti rizik od izlaganja i to izbjegavanjem međusobnog dijeljenja igala i ostalih predmeta za osobnu upotrebu kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti sa zaraženom osobom. Također je preporučljivo izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim salonima.