Demencija

Demencija je pojam koji označava prvenstveno oštećenje pamćenja, a potom i drugih intelektualnih sposobnosti i osobnosti.  

Demencija je gubitak kognitivnih sposobnosti – razmišljanja, pamćenja i donošenja zaključaka –  do te mjere da ometa svakodnevni život i aktivnosti osobe. Neki ljudi s demencijom ne mogu kontrolirati svoje emocije i njihove se osobnosti mogu promijeniti. 

Demencija varira u težini od najblažeg stadija, kada tek počinje utjecati na kognitivne funkcije, do najtežeg stadija, kada osoba mora u potpunosti ovisiti o drugima i za najosnovnije aktivnosti svakodnevnog života kao što je hranjenje.

Neki od najčešćih oblika demencije su: 

* Alzheimerova bolest 

* Vaskularna demencija 

* Oboljenje s Lewyjevim tjelešcima 

* Frontotemporalna demencija

Dijagnostika

Liječnici dijagnosticiraju demenciju ukoliko su dvije ili više kognitivnih funkcija značajno umanjene. Te kognitivne funkcije mogu uključivati pamćenje, jezične sposobnosti, razumijevanje informacija, snalaženje u prostoru, prosuđivanje i koncentraciju. Osobe koje boluju od demencije mogu imati poteškoća u rješavanju problema. One također mogu iskusiti i promjene vlastite osobnosti. 

Većina oboljelih od demencije su starije osobe, ali je važno upamtiti da većina starijih osoba od nje ne obolijeva. Demencija nije normalan dio starenja, nego je posljedica oboljenja mozga. U rjeđim slučajevima, osobe mlađe od 65 godina obolijevaju od demencije, što se naziva “ranim nastupom demencije”. 

Čini se da određeni zdravstveni čimbenci i životni stil također utječu na rizik od od demencije. Osobe s neliječenim krvožilnim problemima, uključujući i visoki krvni tlak su pod većim rizikom, kao i one koje su tjelesno i mentalno neaktivnije. 

Simptomi

Rani simptomi: Kratkoročna memorija je oštećena; učenje i pamćenje novih informacija postaje iznimno teško. Razvijaju se jezične poteškoće (osobito s traženjem riječi), promjene raspoloženja i promjene ličnosti. Bolesnici mogu imati progresivne poteškoće sa samostalnim svakodnevnim aktivnostima (npr. financijsko poslovanje, snalaženje u prostoru, pamćenje gdje su odložili svoje stvari). Sposobnost apstraktnog razmišljanja, uvid ili procjena također mogu biti oštećeni. Bolesnici mogu reagirati razdražljivo, neprijateljski i agitirano zbog gubitka neovisnosti i sposobnosti pamćenja.

Agnozija (oštećena sposobnost identifikacije predmeta usprkos očuvanog osjeta), apraksija (oštećena sposobnost da izvode naučene motoričke zadatke usprkos očuvanoj motoričkoj funkciji ili afazija (oštećena sposobnost da razumiju ili koristi jezik) mogu dodatno ograničiti funkcionalnu sposobnost.

Premda rane faze demencije ne moraju ugroziti socijalnost, članovi obitelji mogu primijetiti da postoji neobično ponašanje praćeno emocionalnom nestabilnošću.

Simptomi u srednjoj fazi: Bolesnici više ne mogu naučiti novu informaciju i prisjetiti se nedavno naučene. Pamćenje ranijih događaja je smanjeno, ali nije u potpunosti izgubljeno. Bolesnicima može biti potrebna pomoć s osnovnim svakodnevnim zadacima (npr. kupanje, hranjenje, oblačenje, uređivanje). Promjene osobnosti mogu napredovati. Bolesnici mogu lakše postati iritirani, anksiozni, egocentrični, nefleksibilni ili razdražljivi, ili mogu postati pasivniji bez mnogo emocija, depresivni, neodlučni, bez spontanosti ili se generalno povlačiti iz socijalnih situacija. Mogu se razviti poremećaji ponašanja: bolesnici mogu lutati te naglo neprikladno postati agitirani, neprijateljski raspoloženi ili fizički agresivni

 Neki od češćih simptoma uključuju: 

• progresivan i učestao gubitak pamćenja 

• smetenost 

• promjene vlastite osobnosti 

• apatiju i povlačenje u sebe 

• gubitak sposobnosti provođenja svakodnevnih zadataka 

Liječenje i prevencija

Prevencija

Promijeniti one čimbenike koji se mogu promijeniti a koji vjerojatno utječu na 35% svih demencija:

• Liječite hipertenziju (u „srednjoj“ dobi od 45-65 godina)
• Smanjite pretilost – smršavite!! (u „srednjoj“ dobi od 45-65 godina)
• Liječite depresiju (u kasnijoj dobi >65 godina)
• Liječite dijabetes
• Budite fizički aktivni
• Prestanite pušiti
• Nemojte se socijalno izolirati
• Liječite atrijsku fibrilaciju srca i uzimajte lijekove za prevenciju tromboembolije mozga
• Nemojte prekomjerno konzumirati alkohol
• Izbjegavajte traume glave
• Izbjegavajte preveliku upotrebu lijekova i toksina
• Liječite opstrukcijsku apneju za vrijeme spavanja

Trenutno ne postoji lijek za većinu oblika demencije. Međutim, utvrđeno je da neki lijekovi mogu umanjiti neke od simptoma. Za osobe koje boluju od demencije podrška je od vitalnog značaja, a pomoć obitelji, prijatelja i njegovatelja može pozitivno utjecati na život oboljele osobe i kontrolu bolesti.