Općenito
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava. U tu skupinu pripadaju:
▪ ishemične (koronarna) bolesti srca
▪ hipertenzivne bolesti
▪ cerebrovaskularne bolesti
▪ akutna reumatska groznica
▪ kronične reumatske srčane bolesti
▪ plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije
▪ bolesti arterija, arteriola i kapilara
▪ bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova
Najčešće u skupini kardiovaskularnih bolesti su ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, te hipertenzija koja je i zasebna bolest i rizični čimbenik za neke bolesti srca. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar).
Danas se govori o globalnoj epidemiji kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularne bolesti su značajni javnozdravstveni problem diljem svijeta. Glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od infektivnih bolesti.
Rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti
Srce je veličine šake i najsnažniji mišić u tijelu. Počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća.
Srce može postati ranjivo od štetnih životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana ili prevelika razina stresa. Kardiovaskularni sustav može biti oslabljen i od već postojeće srčane bolesti ili stanja. Kad srčana funkcija postane kompromitirana, dolazi do kardiovaskularne bolesti, širokog termina koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.
Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki od tih čimbenika kao što je obiteljska anamneza, ne mogu se promijeniti, dok na ostale kao što je povišen krvni tlak, možemo utjecati liječničkom intervencijom.
Postojanje rizičnih čimbenika, ne znači nužno razvoj kardiovaskularne bolesti. No, što je više rizičnih čimbenika , veće su šanse za obolijevanje ako se ne poduzmu potrebne mjere za mijenjanje rizičnih čimbenika.
Promjenjivi čimbenici rizika
- Tjelesna neaktivnost
- Upotreba duhanskih proizvoda
- Nezdrava prehrana
- Visoka razina kolesterola u krvi
- Povišen krvni tlak / hipertenzija
- Prekomjerna tjelesna težina i pretilost
Nepromjenjivi čimbenici rizika
- Obiteljska anamneza
- Dijabetes
- Dob: Starenje je samo po sebi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti; rizik od moždanog udara povećava se svakim desetljećem nakon navršenih 55 godina.
- Spol: muškarci imaju povećan rizik od srčanih bolesti u usporedbi s predmenopauzalnim ženama. Međutim, jednom kad uđu u menopauzu, rizik je kod žena sličan riziku kod muškaraca. Rizik moždanog udara sličan je kod muškaraca i žena.
- Socioekonomski status: Slabiji socioekonomski status (siromaštvo) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara neovisno o tome gdje čovjek živi. Kroničan stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija također povećavaju rizik.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti – što je moguće postići?
Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost), koji utječu na pojavnost povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi, šećernu bolest koji povećavaju rizik oboljevanja od bolesti srca i krvnih žila. Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava – strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može se postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti.
Programi promocije zdravlja uključujući usvajanje zdravijeg načina života:
• nepušenje
• pravilna prehrana
• redovita tjelesna aktivnost
Programi prevencije
• skrb za osobe pod povećanim rizikom
• rano otkrivanje bolesti, suvremeni učinkoviti dijagnostički i terapijski postupci
• rehabilitacija oboljelih