Bolest perifernih arterija (BPA) najčešće se javlja u arterijama nogu. Ateroskleroza nogu uzrokuje njihovu ishemiju, odnosno smanjen dotok krvi kroz sužene krvne žile.
Faktori rizika
* pušenje
* povišen krvni tlak
* povećane masnoće u krvi (hiperlipidemija)
* šećerna bolest
* starenje
* tjelesna neaktivnost
Simptomi
* simptomi ovise o stupnju suženja arterija, broju zahvaćenih krvnih žila te stupnju tjelesne aktivnosti bolesnika.
* često bolesnici nemaju nikakvih tegoba
* najčešće se manifestira pojavom bola u zahvaćenim grupama mišića nogu tijekom hoda- bolesnici često moraju zastajkivati i odmarati se (to se naziva klaudikacija)
* nakon prestanka hodanja bol se smiruje da bi se ponovno javila nakon prehodane iste udaljenosti (udaljenosti varira ovisno o stupnju suženja krvne žile).
* u početku se bol može javiti kod hoda uzbrdo, kasnije i kod hoda po ravnome
* ukoliko je potpuno prekinut dovod krvi javlja se bol u mirovanju, dodatno se pogoršava podizanjem noge (kritična ishemija)
* često mogu biti prisutne rane na vršcima prstiju, peti koje ne zacjeljuju, mogu se komplicirati infekcijom koja može zahvatiti i kost
* promjene boje kože – blijeda (bijela) kod podizanja noge, a kod spuštene noge crvenkastoljubičasta
Dijagnostika
* uzimanje anamneze, odnosno razgovora s bolesnikom
* pregleda noge, utvrditi prisutnost pulsa na arterijama nogu, obratiti pažnju na promjene kože, osjeta, eventualnu pristutnost rana
* doppler arterija nogu koji daje uvid u protok krvi kroz arterije odnosno određuje mjesto eventualnog suženja arterija kao i stupanj suženja
* u slučaju potrebe radi s i angiografija – odnosno rentgenski prikaz krvnih žila nakon ubrizgavanja kontrasta
Liječenje
* prije svega redukcija rizičnih faktora – prestanak pušenja, regulacija dijabetesa, masnoća u krvi te krvnog tlaka
* regulirati tjelesnu težinu ukoliko se radi o pretilim bolesnicima
* hodati – paziti da je tempo hoda takav da ne izaziva pojavu boli I pokušavati povećavati udaljenosti, odnosno vrijeme hoda
* preporuča se uzimati male doze acetilsalicilne kiseline (75 do 100mg ukoliko nema kontraindikacija) te hipolipemike (lijekove za snižavanje masnoća u krvi) – statine
* ukoliko se konzervativnim metodama ne postigne poboljšanje u obzir dolazi revaskularizacija, odnosno ponovno uspostavljanje većeg protoka krvi u žilama- bilo interventnim radiološkim metodama (kateteriziranjem krvne žile i najčešće stavljanjem stenta) ili kirurškim metodama (tzv. bypass) kojim se zaobilazi suženi dio krvne žile