Gušterača je žlijezda u obliku lista, dugačka oko 12,5 cm. Okružena je donjim rubom želuca i stijenkom dvanaesnika (prvi dio tankog crijeva koji izlazi iz želuca). Ima endokrinu i egzokrinu funkciju.
Egzokrini dio gušterače čini 80% ovog organa i odgovoran je za proizvodnju i aktivaciju enzima koji sudjeluju u metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Proteaze tripsin i kimotripsin razgrađuju bjelančevine, amilaze razgrađuju ugljikohidrate, a lipaze su neizostavan dio probave masti.
Endokrini dio gušterače sastoji se od Langerhansovih otočića – nakupina više vrsta stanica koje proizvode inzulin, glukagon, somatostatin i pankreatični polipeptid.
* inzulin snižava koncentracija glukoze u krvi
* glukagon povećava koncentraciju glukoze u krvi
* somatostatin inhibira izlučivanje inzulina i glukagona
* pankreatični polipeptid– inhibira crijevni motilitet (pokretljivost) i stimulira sekreciju želučanih i crijevnih enzima