Artroza koljena ili gonartroza spada u najčešća oboljenja zglobova koja nastaje oštećenjem hrskavice u koljenu. Povreda koljena ili njegove strukture (oštećenja meniskusa, pucanje tetiva i sl) ubrzavaju bolest. Ukoliko se artroza koljena razvije, dolazi do daljnjeg oštećenja hrskavice koljena. Kod jakog oštećenja osoba ne može više micati koljeno bez osjećaja bola, dok u ekstremnim slučajevima dolazi do kompletnog okoštanja zgloba koljena. Ukoliko ne tretiramo koljeno, obavezna je operacija ili umjetni zglob, da bi se kod osobe zadržala pokretljivost.
Dijagnostika
Dijagnoza artroze koljena postavlja se na temelju kliničkog pregleda. Rtg zgloba je u većini slučajeva dovoljan za postavljanje dijagnoze. Na temelju promjena na rtgu može se približno odrediti težina promjena odnosno stupanj artroze. Kako bi rtg pružio najviše informacija o bolesti ponekad su potrebne posebne projekcije, odnosno snimci pod opterećenjem. Ponekad u dijagnostici može biti koristan i ultrazvuk, MSCT ili magnetska rezonanca koljena.
Kada se tijekom obrade artroze posumnja na upalnu bolest zglobova pacijenta se upućuje na reumatološku i/ili internističku obradu. Ukoliko se reumatološkom obradom identificara uzrok upale zglobova, koja obično zahvaća više zglobova, propisivanjem “sistemske” terapije se artroza može značajno usporiti.
Simptomi
Simptomi su stalni bolovi u koljenu i ograničena pokretljivost, koji u velikoj mjeri utječu na ograničenje uobičajenih životnih aktivnosti.
Što je oštećenje veće, to su češći bolovi i za vrijeme mirovanja. Bol se javlja nakon dužeg sjedenja, javlja se bol ”iza” koljena, a pojačava se nakon nošenja tereta. Česti su i različiti zvukovi koji se čuju iz zgloba, a simptomi se pogoršavaju za vrijeme vlažnog i hladnog vremena. Bolovi su posebno jaki kada se osoba penje po stepenicama ili hoda na neravnoj površini. Na početku kretanja bolovi su jaki, nakon nekog vremena intenzitet boli se smanjuje, ali ako se dugo kreće, bol se vraća istim intenzitetom.
Jedna od karakteristika je i početna, jutarnja ukočenost koja nakon razdoblja fizičke aktivnosti prođe da bi je kod duljeg trajanja aktivnosti zamjenila bol.
Artroza koljena je progresivna bolest koja napreduje prema suženju zgloba i ukočenosti. Intenziviranjem bolova dolazi do smanjenja nivoa aktivnosti što je naročito loše kod starije populacije jer onda slijedi slabljenje mišića, povećanje tjelesne težine što dovodi do začaranog kruga. Slabiji mišići i veća težina pogoršavaju bolove što opet dovodi do smanjenja aktivnosti.
Liječenje
Terapija – protiv bolova se ovisno o njihovom intenzitetu, koriste različiti lijekovi koji istovremeno djeluju i protiv upala. Kod težih oštećenja predlaže se aplikacija injekcije s kortikosteroidima direktno u koljeno (intraartikularno), popularnije zvane ”blokade”.
Zadnjih godina na tržište su došle i injekcije hijalurona koji se normalno nalazi u zglobu te ima zaštitnu ulogu hrskavici zgloba te također održava viskoznost zglobne tekućine, laički- podmazuje zglob. Osim toga, vrlo bitan dio rehabilitacije je vježbanje, istezanje i jačanje odgovarajućih mišićnih skupina.
Prirodnim putem artroza se također može liječiti prirodnim kremama i gelovima koje se danas može naći na tržištu, te redovnim tjelesnim aktivnostima uz održavanje optimalne tjelesne težine. Pri tome će biti potrebno promijeniti prehrambene navike i uključiti tjelesne aktivnosti kao redovite šetnje, plivanje i slično.
Fizikalna terapija i rehabilitacija se usmjeravaju se ka smanjenju boli i upale u koljenu, povratku izgubljenog opsega pokreta i relaksaciji mišićnog spazma ako je do njega došlo. Također je bitno da se radi na jačanju svih mišića natkoljenice kako bi oni kako aktivni stabilizatori bili spremni preuzeti veća opterećenja te tako smanjiti stres na hrskavicu. Također je potrebno poboljšavati stabilizaciju koljenskog zgloba kroz vježbe ravnoteže.
U krajnjim slučajevima primjenjuje se operativne tehnike o čijoj vrsti odlučuje ortoped., ovisno o stupnju oštećenja zgloba i njegove funkcije i drugim parametrima.