Angina pektoris je klinički sindrom koji se očituje nelagodom ili pritiskom u prsištu a nastaje zbog suženja koronarnih arterija i prolazne ishemije miokarda, kada rad srčanog mišića i posljedična potreba za kisikom nadmašuje sposobnost koronarnih arterija za dopremom dovoljne količine oksigenirane krvi.
Najčešće se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pečenje, gušenje, bol. U pravilu nastaje u naporu ili stresu, obično traje nekoliko minuta, a popušta ili prolazi u mirovanju ili nakon primjene nitroglicerina pod jezik. Ozbiljnost simptoma je često klasificirana stupnjem fizičke aktivnosti koja dovodi do angine.
Suženje koronarnih arterija najčešće je uzrokovano aterosklerozom, ali može biti uzrokovano i spazmom ili, što je rijeđe, embolizacijom . Akutna tromboza koronarne arterije može uzrokovati anginu ukoliko je suženje djelomično ili prolazno, ali najčešće dovodi do akutnog srčanog udara, infarkta miokarda.
Simptomi
Angina može biti nejasan, jedva osjetan pritisak ili se javiti naglo u obliku izrazito neugodnog, stezajućeg, razdirućeg osjećaja. Rijetko se opisuje kao bol. Nelagoda se najčešće osjeća pod prsnom kosti, iako lokalizacija može varirati. Nelagoda se može širiti prema lijevom ramenu i dolje prema unutarnjoj strani lijeve ruke, sve do prstiju; ravno u leđa; u grlo, čeljusti i zube; i, povremeno, prema unutarnjoj strani desne ruke. Također se može osjećati u području gornjeg abdomena. Nelagoda angine nikad se ne osjeća iznad ušiju ili ispod pupka.
Stabilna angina najčešći je oblik angine pektoris. Obično se javlja kod većih fizičkih napora, poput hodanja uzbrdicom ili po stepenicama. Anginozni bolovi kod ove vrste angine pektoris obično traju do 5 minuta i prolaze s prestankom napora ili uzimanjem lijekova.
Nestabilna angina nastaje zbog visokog stupnja suženja krvnih žila koje opskrbljuju srce kisikom. Kod ove vrste angine pektoris anginozni bolovi se pojavljuju kod minimalnih napora i u mirovanju, jačeg su inteziteta i ne nestaju uz odmor ili uzimanjem lijekova. Anginozni bolovi mogu potrajati i do 10 minuta, a ako traju duže od 15 minuta moguće je da se radi o srčanom udaru ili infarktu miokarda. Nestabilna angina je opasna, nepredvidljiva i zahtijeva hitni odlazak u bolnicu.
Faktori rizika
- visok krvni tlak veći od 140/90 mmHg oštećuje krvne žile i pogoduje ubrzanom rastu plaka
- dijabetes ubrzava proces razvoja ateroskleroze
- stres ima važnu ulogu u procesu razvoja ateroskleroze
- povišeni LDL kolesterol i trigliceridi predstavljaju povećani rizik
Liječenje
Jedan od najčešćih lijekova koji se koristi je lijek, nitroglicerin koji širi krvne žile te na takav način u jako kratkom vremenu zaustavlja napad angine pektoris. Navedeni lijek uzima se stavljanjem tablete ispod jezika, a može se koristiti i u spreju. Zavisno od dijagnoze, vaš liječnik vam može propisati dodatne lijekove ili u cilju sprječavanja komplikacija, uputiti vas na operativno liječenje u što se ubraja ugradnja stenta ili premosnice.
Važno je istaknuti da operativni zahvati uklanjaju simptome, ali ne i samu bolest pošto se ateroskleroza ne razvija ravnomjerno te se suženje krvne žile može kasnije pojaviti na nekom drugom mjestu i iznova izazvati probleme. Sukladno tome, bitno je djelovati na čimbenike rizika i na sam uzrok kako se sličan scenarij ne bi ponovio u budućnosti.
Prevencija uključuje:
- zdravu i uravnoteženu prehranu,
- svakodnevnu umjerenu fizičku aktivnost,
- izbjegavanje stresnih situacija,
- prestanak pušenja
- redovite liječničke kontrole.