Leukemija je rak krvnih stanica. Većina krvnih stanica nastaje u koštanoj srži. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju na način na koji bi trebale i sabijaju (potiskuju) zdrave krvne stanice u koštanoj srži.
Postoje različite vrste leukemija ovisno o vrsti krvnih stanica koje su postale maligne. Na primjer, limfoblastična leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su najčešći tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od pluća do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi), također mogu postati stanice raka.
Leukemije se najčešće javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju među najčešći rak kod djece mlađe od 15 godina.
Leukemija može biti akutna ili kronična. Akutna leukemije je brzo rastući rak i obično se brzo i pogoršava. Kronična leukemija je sporije rastući rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Liječenje i prognoza bolesti ovise o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kronična.
Akutna mijeloična leukemija (AML odraslih je vrsta raka kod koje koštana srž proizvodi abnormalne mijeloblaste (tip bijelih krvnih stanica), crvene krvne stanice ili trombocite.
Mijeloblasti u AML su abnormalni i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Ponekad u AML, previše matičnih stanica postanu abnormalne crvene krvne stanice ili krvne pločice-trombociti. Ove abnormalne bijele krvne stanice, crvene krvne stanice ili trombociti se nazivaju i stanice leukemije ili blasti. Stanice leukemije mogu se nakupiti u koštanoj srži i krvi tako da postoji manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. Kada se to dogodi, može doći do infekcije, anemije ili lakog krvarenja. Stanice leukemije mogu se proširiti izvan krvi u druge dijelove tijela, uključujući središnji živčani sustav (mozak i kičmena moždina), kožu i desni.
Ova vrsta raka obično se brže pogoršava ako se ne liječi. To je najčešći tip akutne leukemije kod odraslih osoba. AML se također naziva akutna mijelogena leukemija, akutna mijeloblastična leukemija, akutna granulocitna leukemija i akutna non-limfocitna leukemija.
Faktori rizika
- Pušenje, pogotovo nakon 60 godina
- Muški spol
- Liječenje kemoterapijom ili zračenjem u prošlosti
- Liječenje od ALL-a u djetinjstvu
- Izloženost nuklearnom zračenju (npr. atomska bomba) ili benzenima
- Mijelodisplastičnog sindrom
Simptomi
- Pomanjkanje daha.
- Groznica
- Lako nastajanje modrica ili krvarenja.
- Petehije (točkasta krvarenja u koži).
- Slabost ili osjećaj umora.
- Gubitak težine ili gubitak apetita.
Dijagnostika
* Fizikalni pregled i povijest bolesti
* Kompletna krvna slika (KKS)
* Biokemijske krvne pretrage
* Razmaz periferne krvi
* Aspiracija koštane srži i biopsija
* Citogenetska analiza
* Imunofenotipizacija
* Metoda reverzne transkripcije i lančana reakcija polimeraze (RT-PCR)
* Lumbalna punkcija
* CT sken-kompjuterizirana tomografija
Stadiji
Ne postoji standardni sustav određivanja stadija AML-a kod odrasle osobe.
Bolest se opisuje kao netretirana ili neliječena, u remisiji ili rekurentna (povratna).
1. Neliječena AML odrasle osobe
AML je novo dijagnosticirana i nije liječena osim ublažavanja znakova i simptoma kao što su temperatura, krvarenje ili bol.
- Kompletna krvna slika je abnormalna.
- Više od 20% stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).
- Postoje znakovi i simptomi leukemije.
2. AML odrasle osobe u remisiji
U odraslih AML-a odraslih u remisiji, bolest je liječena, a nalazi su sljedeći:
- Kompletna krvna slika je normalna.
- Manje od 5% stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).
- Nema znakova ili simptoma leukemije u mozgu i kralježničnoj moždini ili drugdje u tijelu.
3. Povratna ili rekurentna AML kod odraslih pacijenata
Povratna AML je rak koji se ponovo pojavio (vratio se) nakon liječenja. AML se može vratiti u krv ili koštanu srž.
Liječenje
- Liječenje AML-a odraslih obično ima 2 faze.
- Koriste se četiri vrste standardnih terapijskih postupaka:
-kemoterapija
-terapija radijacijom
-transplantacija matičnih stanica
-druge terapije lijekovima
- Nove vrste liječenja se ispituju u kliničkim ispitivanjima:
-Ciljana terapija
- Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju.
Liječenje AML-a odraslih obično ima 2 faze
1. Indukcijska ili uvodna terapija za postizanje ili uvođenje bolesnika u remisiju: Ovo je prva faza liječenja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i koštanoj srži. Ovo stavlja leukemiju u remisiju.
2. Terapija nakon postizanja remisije: Ovo je druga faza liječenja. Počinje nakon što je leukemija u remisiji. Cilj terapije nakon postizanja remisije je da ubije preostale stanice leukemije koje možda neće biti aktivne, ali bi mogle početi rasti i izazvati recidiv. Ova faza se također naziva i terapija održavanja remisije.
Mogućnosti liječenja akutne mijeloične leukemije odrasle osobe
Netretirana akutna mijeloična leukemija kod odraslih osoba
Standardno liječenje netretirane akutne mijeloične leukemije (AML) tijekom faze indukcije remisije ovisi o podtipu AML-a i može uključivati sljedeće:
- Kombinirana kemoterapija.
- Visoke doze kombinirane kemoterapije
- Niske doze kemoterapije
- Intratekalna kemoterapija.
- All-transretinoična kiselina (ATRA) plus arsen trioksid za liječenje akutne promijelocitne leukemije (APL).
- Kombinacija ATRA terapije i kemoterapija nakon čega se daje arsenov trioksid za liječenje APL.
Akutna mijeloična leukemija odraslih u remisiji
Liječenje AML-a odraslih tijekom faze remisije ovisi o podtipu AML-a i može uključivati sljedeće:
- Kombinirana kemoterapija.
- Kemoterapija visoke doze, sa ili bez terapije zračenjem, i transplantacija pacijentovih matičnih stanica.
- Kemoterapija visoke doze i presađivanje donorskih matičnih stanica.
- Kliničko ispitivanje arsenovog trioksida.
Povratna ili rekurentna akutna mijeloična leukemija kod odraslih osoba
Nema standardnog tretmana za povratnu AML. Liječenje ovisi o podtipu AML i može uključivati sljedeće:
- Kombinirana kemoterapija.
- Ciljana terapija s monoklonskim protutijelima.
- Transplantacija matičnih stanica.
- Terapija arsenovim trioksidom.
- Kliničko ispitivanje terapije arsenovim trioksidom nakon kojeg slijedi transplantacija matičnih stanica.