Lajmska bolest je zarazna bolest koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Lajmsku bolest uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja i može utjecati na različite dijelove tijela, uključujući kožu, zglobove i živčani sustav.
Bakterija se prenosi se na ljude kada krpelj ugrize kožu i ostavi bakteriju na mjestu ugriza, što se događa otprilike 36 do 48 sati od ugriza. Iako je lajmska bolest najčešća bolest koju prenose krpelji, važno je znati kako nisu svi krpelji zaraženi ovom bakterijom, te da ugriz krpelja ne znači nužno i zarazu lajmskom bolesti.
Bolest je prepoznata 1975. u gradu Lyme u SAD-u (po kojem je dobila i ime), gdje je kod neuobičajeno velikog broja djece dijagnosticiran mladenački reumatoidni artritis. Daljnja istraživanja povezala su ove simptome s bolesti koju prenose krpelji. Lajmska bolest prisutna je na lokaliziranim područjima diljem Europe, pa tako i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, ali i diljem svijeta u šumskim područjima.
Dijagnostika
– anamneza i epidemiološki podaci
– fizikalni pregled
– laboratorijska pretraga krvi (serološkim pretragama na specifična protutijela, molekularna (PCR) dijagnostika kojom se dokazuje vrsno specifična borelija (DNA)
– ponekad izolacija bakterija sa mjesta ugriza (crvenila) da bi se postavila dijagnoza (biopsija kože)
Simptomi
Simptomi lajmske bolesti mogu se pojaviti u roku od nekoliko dana do nekoliko mjeseci nakon ugriza krpelja.
Lajmska bolest ima tri stadija: rani lokalizirani, rani diseminirani i kasni. Rani i kasni stadiji obično su jasno podijeljeni asimptomatskim razdobljem.
Eritema migrans (EM)- tipični simptom
Eritema migrans (EM), pečat i najvažniji klinički pokazatelj lajmske bolesti, prvi je znak bolesti. Nalazi se u gotovo 75% bolesnika, a pojavljuje se kao crvena makula ili papula, obično na proksimalnim dijelovima ekstremiteta ili trupa (osobito natkoljenica, područje gluteusa ili aksila) između 3. i 32. dana nakon ugriza krpelja. Eritem se širi obručasto, često sa središnjim izbljeđivanjem, do 50 cm u promjeru. Ubrzo nakon početka, u gotovo 50% neliječenih bolesnika razviju se višestruke, obično manje lezije na koži bez centralne induracije. EM može biti popraćena tzv. “malim simptomima” (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima, smetnje koncentracije).
Rana lokalizirana infekcija (EM i “mali” simptomi):
• EM- promjena na koži ranije opisana (erythema migrans)
• bolovi u mišićima i zglobovima
• glavobolja
• vrućica
• slabost
• smetnje koncentracije
Rani prošireni oblik bolesti:
• upala srca (karditis)
• paraliza lica (Bellova paraliza)
• meningitis
• kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis)
Kronični stadij (perzistirajuća infekcija):
• artritis, povremen ili kroničan
• blaga do umjerena smetenost (konfuzija), slabost udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova) što upućuje na zahvaćenost središnjeg i perifernog živčanog sustava
• manje uobičajeni simptomi Lajmove borelioze uključuju srčane abnormalnosti, konjunktivitis, kroničnu promjenu na koži.
Liječenje
Zbog rizika od progresije bolesti, liječiti se trebaju sve osobe koje uz pozitivan nalaz PCR testa na borelije i/ili protutijela u serumu imaju kliničke simptome koji upućuju na bolest.
Lajmska borelioza se liječi antibioticima. Važno je liječiti prvi stadij bolesti, EM, kako bi se spriječio razvoj težih i kroničnih oblika bolesti.