Epilepsija je kronični poremećaj mozga karakteriziran ponavljajućim (≥ 2) epileptičkim napadajima koji su neprovocirani (tj. ne odnose se na reverzibilne uzroke) i koji se pojavljuju odvojeno u razmaku > 24 sata. Epilepsija je često idiopatska, no različiti poremećaji mozga, kao što malformacije, moždani udari i tumori, mogu uzrokovati simptomatsku epilepsiju.
Ova izrazito teška i široko rasprostranjena bolest uključuje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljajuće epizode napadaja, tijekom kojih može doći do djelomičnog ili potpunog gubitka svijesti, neuobičajenih pokreta vilice, ukočenosti i poremećaja govora, grčenja mišića, kao i do gubitka osjeta, autonomnih funkcija, promjena raspoloženja i mentalnih funkcija.
Jedan izolirani epileptični napadaj može se isprovocirati u normalnom mozgu sa prolaznim stresnim faktorima (npr. hipoksija, hipoglikemija; kod djece febrilitet). Epileptični poremećaj (epilepsija) se dijagnosticira kad bolesnik ima ≥2 napadaja koji nisu povezani sa prolaznim stresnim faktorima.
Otprilike dvije trećine epileptičara nema otkriven nikakav strukturni nedostatak u mozgu. Preostala trećina ipak ima neku vrste prethodne ozljede. Uzrok epilepsije u odrasloj dobi, nerijetko je tumor na mozgu.
Uzroci
Za epilepsiju nema prepoznatljivog uzroka u otprilike polovice ljudi s tim stanjem. U drugoj polovici, stanje se može pratiti kroz različite čimbenike, uključujući:
* Genetski utjecaj
* Trauma glave
* Abnormalnosti mozga
* Infekcije
* Razvojni poremećaji
Simptomi
Budući da je epilepsija uzrokovana abnormalnom aktivnošću u mozgu, napadaji mogu utjecati na bilo koji proces koji koordinira mozak. Znakovi i simptomi napadaja mogu uključivati:
* Privremena zbunjenost
* Zagledanost u jednu točku (osoba se zagleda u nešto i pri tom je potpuno odsutna)
*Ukočeni mišići
* Nekontrolirani trzajući pokreti ruku i nogu
* Gubitak svijesti ili svjesnosti
* Psihološki simptomi kao što su strah, tjeskoba ili deja vu.
Simptomi se razlikuju ovisno o vrsti napadaja. U većini slučajeva, osoba s epilepsijom će svaki put imati istu vrstu napadaja, tako da će simptomi biti slični od epizode do epizode. Liječnici općenito klasificiraju napadaje kao žarišne ili generalizirane, na temelju toga kako i gdje počinje abnormalna moždana aktivnost.
Veliki napad. (Grand mal napad)
Najčešći su veliki napadaji, popraćeni potpunim gubitkom svijesti, grčevima i pojačanim lučenjem sline. Osoba također može poplaviti, ugristi se za jezik ili se pomokriti.
Mali napad. (Petit mal napad)
Suprotno velikima, postoje i slabiji napadaji, koji su češći kod djece. Manifestiraju se na način da dijete prekine dotadašnju aktivnost i zagleda se u neki predmet. Pri tom je potpuno odsutno.
Parcijalna epilepsija
Drugu skupinu epileptičnih napadaja čine parcijalni napadi. Parcijalni napadi se dijele na one s jednostavnim i one sa složenim simptomima. Osnovna razlika je u tome što kod onih sa složenim simptomima dolazi do poremećaja svijesti. Izgled parcijalnog napada najviše ovisi o tome koji dio moždane kore je napad zahvatio. Primjerice, epileptičko žarište u motoričkoj kori će rezultirati kočenjem i grčevima zahvaćenih mišića, dok žarište u senzornoj kori uzrokuje osjećaj utrnulosti.
Komplikacije
• Produljeni napadaji ili napadaji koji se često ponavljaju (status epilepticus)
• Ozljede od aktivnosti kao što su padovi, udarci, ugrizi
• Ozljede zbog napadaja koji se pojavio tijekom vožnje i/ili rada sa strojevima
• Napadaji u opasnim okolnostima (utapanje, opekline, ozljede glave itd.)
• Aspiracija tekućine u pluća i posljedična aspiracijska upala pluća
• Trajno oštećenje mozga (moždani udar ili drugo oštećenje)
• Poteškoće kod učenja
• Nuspojave lijekova (sa ili bez primjetnih simptoma)
• Respiratorni ili kardio-respiratorni arest kod napadaja
Prva pomoć osobi koja ima epileptični napadaj
Hrvatska udruga za epilepsiju donosi nekoliko jednostavnih savjeta koji mogu pomoći u ovakvoj situaciji.
* Sačuvajte prisebnost, koliko god dramatičan bio napad.
* Ako napadaj traje dulje od pet minuta, obavezno pozovite hitnu pomoć!
* Obratite pažnju na vrijeme kad je napad započeo jer većina završi u roku od dvije do tri minute i tada nije nužna hitna liječnička pomoć. U suprotnom, birajte 112.
* Spriječite tjelesne ozljede, pogotovo ozljede glave. To ćete najlakše postići, ako pod glavu osobe koja doživljava napadaj stavite jastuk ili neki komad odjeće.
* Osobu koja ima napadaj trebate postaviti u bočni položaj. U tom položaju je bolja prohodnost dišnih puteva i manje su šanse da slina dospije u dišni kanal. Ni u kom slučaju ne pokušavajte staviti neki predmet između zuba osobe koja ima napad. Takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih ozljeda jezika ili zubi, umjesto da ih spriječe.
* Nemojte pokušati prekinuti napadaj sputavanjem grčenja mišića. Napadaj nije moguće tako zaustaviti, a može doći i do dodatnih ozljeda.
* Dobro je da u blizini budu samo osobe koje pružaju pomoć. Zbunjujuće je za osobu koja je pretrpjela napadaj da, jednom kad dođe sebi, vidi mnogo nepoznatih lica.
* Nastojte da vam govor i geste budu blagi i umirujući. To je osobito važno nakon što napadaj prestane, kada osobi trebate pomoći da dođe k sebi.
Dijagnostika
Dijagnoza može biti klinička i uključivati rezultate neuroslikovne obrade, laboratorijskih testova i EEG-a kod novonastalih epileptičkih napadaja ili koncentracije antiepileptičkih lijekova u krvi kod prethodno dijagnosticirane epilepsije.
Liječenje
Liječenje epilepsije može pomoći da osoba ima manje napadaja ili potpuno zaustaviti napadaje. Plan liječenja temeljit će se na: ozbiljnosti simptoma, općem zdravstvenom stanju i reakcijama na propisanu terapiju.
Neke mogućnosti liječenja uključuju:
* Antiepileptičke lijekove koji mogu pomoći u smanjenju broja napadaja. Kod nekih ljudi mogu ukloniti napadaje. Da bi bio učinkovitiji, lijek se mora uzimati točno onako kako je propisao liječnik.
* Stimulator vagusnog živca. Ovaj uređaj se kirurški postavlja ispod kože na prsima i električno stimulira živac koji prolazi kroz vrat kako bi spriječio napade.
* Ketogena dijeta. Prema Američkoj Zakladi za epilepsiju, više od polovice djece koja ne reagiraju na lijekove imaju koristi od ketogene dijete, a to je dijeta s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata.
* Operacija mozga. Moguće se kirurške intervencije na području mozga koji uzrokuje napade.