Cervikalni sindrom odnosi se na skup simptoma koji se manifestiraju bolovima u vratu i zračenjem boli u rame i ruku, prednji dio grudnog koša, potiljak, lopatice i leđa.
Cervikalni sindrom najčešće nastaje kao posljedica degenerativnih promjena kralježnice (osobito vratne), a uzrok ovom stanju može biti i iritacija ili kompresija korijena vratnih živaca. Problemi s krvnim žilama, traume, osteoporoza, tumori, urođene malformacije kralježaka kralježaka – također mogu dovesti do cervikalnog sindroma.
Bol u vratu jedna je od najčešćih tegoba modernog čovjeka. Gotovo 90 posto ljudi barem se jednom u životu susrelo s bolovima, čemu su uvelike pridonijeli dugotrajno sjedenje, slaba tjelesna aktivnost, starenje ili diskus hernija. Dobar dio dana provedemo sjedeći u pogrbljenom položaju, pa se problemi javljaju i kod mlađih osoba.
Simptomi
Bol u vratu je pratilac cervikalnog sindroma koji se očituje smanjenom pokretljivošću vrata i pojačanom napetosti mišića vrata i ramenog obruča. Sve skupa značajno utječe na kvalitetu života i smanjuje radnu sposobnost čovjeka.
Cervikalni sindrom obuhvaća skup simptoma koji nastaju zbog kompresije i iritacije korijena spinalnih živaca i krvnih žila vrata te dovode do senzitivnih, motoričkih i vaskularnih poremećaja. Manifestira se bolovima u vratu koji se mogu širiti u ramena, duž ruku, u lopatice, prednji dio prsnog koša, u potiljak. Također može biti praćen zujanjem u ušima, glavoboljom, vrtoglavicom i nesigurnošću pri hodu.
U 90 posto slučajeva uzrok cervikalnog sindroma su degenerativne promjene na vratnoj kralježnici, ali i traume, primjerice, u prometnim nesrećama. Tu su i razni upalni procesi, osteoporoza, urođene anomalije. Degenerativni procesi na kralježničnom stupu dio su starenja, već nakon 30 godina, a često i ranije, intervertebralne pločice (intervertebralne pločice) dehidriraju, postaju manje fleksibilne, što značajno utječe na funkcionalnost kralježničnog stupa.
Dijagnostika
Cjelovitim kliničkim pregledom i uzimajući u obzir tegobe bolesnika utvrđuje se objektivno stanje i funkcionalnu sposobnost bolesnika. Pregled uključuje utvrđivanje bolnosti i tonusa muskulature vrata i ramena, liječnik specijalist pregledava pokretljivost vratnog dijela kralježnice, zglobove gornjih ekstremiteta.
Procjenjuje se snaga muskulature vrata i ramenog obruča obje ruke. Potreban je i kompletan neurološki pregled. Nakon temeljitog kliničkog pregleda i utvrđenog stanja, liječnik će odlučiti o daljnjim dijagnostičkim postupcima. Dostupni su RTG vratne kralježnice, EMNG (elektromioneurografski pregled) gornjih ekstremiteta, ultrazvučna dijagnostika, kompjuterizirana tomografija i magnetska rezonancija. S obzirom na složenost vratnog sindroma, dijagnostika i liječenje često zahtijevaju timski rad liječnika, neurologa, neurokirurga, reumatologa i ORL specijalista.
Liječenje
– fizikalna terapija
– lijekovi protiv bolova
– u krajnjem slučaju kirurška terapija