Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica koju najčešće kod odraslih uzrokuje visok krvni tlak te šećerna bolest.
Smatra se da više od polovice osoba starijih od 75 godina ima neki oblik bolesti bubrega. Riječ je o poremećaju u građi i funkciji bubrega koja traje dulje od tri mjeseca. To je stanje u kojem dolazi do polaganog smanjenja bubrežne funkcije.
Određene bolesti i stanja mogu uzrokovati kroničnu bolest bubrega:
- dijabetes – tip 1 ili tip 2
- hipertenzija = visoki krvni tlak
- intersticijski nefritis
- bolest policističnih bubrega
- povećana prostata
- bubrežni kamenci
- neke vrste karcinoma
- učestale infekcije bubrega.
Simptomi
– oticanje gležnjeva i nogu
– umor
– problemi s koncentracijom
– smanjen apetit ili potpuni gubitak apetita
– pjenušava mokraća i promjena boje urina
– trzaji mišića i grčevi
– stalni svrbež
– osjećaj boli u prsima
– problemi sa spavanjem
– mučnina i povraćanje
Dijagnostika
– krvne pretrage- urea, kreatinin, kalij, krvna slika…
– parametri bubrežne funkcije – glomerularna filtracija (GFR) je podatak koji nam pobliže govori o broju funkcionalnih nefrona, a njenim praćenjem možemo pratiti i stupanj KBB
– testiranje urina – pojava albumina ili proteina u urinu (što se stručno naziva albuminurija / proteinurija) pokazatelj je bubrežne bolesti
– radiološka dijagnostika – metode poput CT i ultrazvuka
– Biopsija bubrega
Liječenje
Za kroničnu bolest bubrega nema lijeka. Liječenje kronične bolesti bubrega nastoji usporiti progresiju oštećenja bubrega:
- snižavanje krvnog tlaka
- snižavanje razine kolesterola
- liječenje anemije
- diuretici s ciljem izbacivanja viška tekućine iz tijela.
Nažalost, kobna posljedica ove bolesti jest zatajenje bubrega, pa su u tom slučaju samo 2 opcije terapije:
- dijaliza – umjetno filtriranje otpadnih tvari i tekućine iz krvi
- transplantacija bubrega – kirurški zahvat presađivanja bubrega iz tijela živog ili preminulog donora.