Gripa je akutna infekcija dišnog sustava, uzrokovana virusom gripe. Inkubacija iznosi 1-4 dana. Od ostalih uobičajenih virusnih infekcija dišnih puteva od kojih su najčešće prehlade, gripa se razlikuje po naglom početku i razvoju simptoma bolesti (unutar 3-6 sati). Dok od prehlade većina ljudi oboli i po nekoliko puta godišnje, gripa je sezonska bolest od koje se najčešće oboli jedan put u godini (jesen-zima). Gripa je i mnogo opasnija bolest koja može izazvati i po život ozbiljne komplikacije, pogotovo u starijih osoba ili kroničnih bolesnika.
Razlikujemo tri tipa virusa gripe: A, B i C. Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A, a rijeđe tipa B koji ima i niži epidemijski potencijal. Virus gripe tipa C ima još niži epidemijski potencijal i uzrokuje blagu i nekarakterističnu bolest.
Ovisno o površinskim antigenima hemaglutininu (H) i neuraminidazi (N), razlikujemo podtipove virusa gripe A (H1N1, H3N2, H5N1 i dr.). Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi, a kod većih promjena dolazi do novih podtipova. Zovemo ih i pandemijski sojevi, jer kada se pojave, zbog nepostojanja imuniteta u populaciji dovode do pandemija poput „španjolice“ (1918.), „azijske gripe“ (1957.) i pandemije 1968. i 2009. (tzv. “svinjska gripa”).
Osnovni put prijenosa gripe je kapljični. Virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Zatvoreni prostori osobito su pogodni za njegovo širenje. Moguć je prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.) kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama dodirujemo svoja usta, oči ili nos.
Odrasla osoba je zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Rijetko bolesnik može biti zarazan i dulje vrijeme, do dva tjedna. Važno je reći kako bolesnik može biti zarazan i dan prije početka simptoma bolesti.
Simptomi
– nagli početak i razvoj bolesti
– visoka temperatura (38 C i višom)
– glavobolja
– opća malaksalost
– curenja iz nosa, grlobolja i kašalj
– kod djece se uz navedene simptome mogu pojaviti mučnina, povraćanje i proljevaste stolice
Prevencija cijepljenjem
Najučinkovitiji način zaštite od gripe je cijepljenje. Smanjuje pobol, ali i učestalost komplikacija, potrebu za bolničkim liječenjem oboljelih, kao i ukupnu smrtnost od gripe.
Provodi se jednom godišnje od listopada do siječnja ili kod nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite (pedijatra, odnosno liječnika obiteljske medicine) ili u Zavodima za javno zdravstvo. Svakako se preporuča pacijentima starijim od 65 godina, trudnicama i dojiljama, kao i bolesnicima s ostalim kroničnim bolestima koji čine rizične skupine.
Cijepljenje se također preporuča zdravstvenim djelatnicima i svim osobama koje su profesionalno u kontaktu ili pružaju skrb visoko rizičnim skupinama.
Ne cijepe se djeca mlađa od 6 mjeseci, akutno bolesni, alergični na proteine jaja, kao i oni koji su tijekom prethodnih cijepljenja imali pretjerane reakcije.
Liječenje
– kod pojave prvih simptoma i sumnje na gripu ne treba žuriti liječniku
– potrebna je oblina hidracija zbog visoke temperature
– lijekovi protiv visoke temperature (paracetamol, ibuprofen)
– ponekad protuvirusni lijekovi po procjeni liječnika
– javiti se liječniku ukoliko se simptomi pogoršavaju ili potraju